Malo mjesto koje se nalazi između Supetra i Nerežišća nastanjuje 100njak stanovnika. Glavna djelatnost u mjestu je obrada kamena, te poljoprivreda. Uz vinovu lozu obrađuje se i sveprisutna maslina, te trešnja. U mjestu se nalazi majstorka kamenoklesarska radionica "Jakšić". U posljednje vrijeme mjesto se bavi industrijom vađenja kamena. Mjesto je poznato i po povijesnom lokalitetu spilje "Kopačina". Mjesno slavlje je 26.7 na spomen sv. Ane (sv. Joakim i Ana). Donji Humac je pod upravom Općine Nerežišća.
POVIJEST
Predmeti iskopani u špilji Kopačina, stari više milenija, svjedoče o Donjem Humcu kao jednom od najstarijih naselja na Braču. Arheolog don Frano Bulić još je 1890. godine u špilji Kopačina pronašao komadiće jelenskoga roga i dijelove koštanog i kamenog oružja. Rezultati analize životinjskih kostiju pokazali su da je ovaj dio otoka bio naseljen i 13 000 godina prije Krista. Stoga, bez zadrške, možemo reći da je Kopačina najzanimljivije pretpovijesno nalazište na otoku. Nalazi se sjeverozapadno od mjesta, 20-tak minuta pješačenja.
Smješteno podalje od mora, na obroncima Humca, mjesto se pod tim imenom prvi put spominje 1305. godine. Oduvijek se ovdje živjelo od loze i masline, a kada je bolest uništila lozu, život je pomalo gasnuo. Ljudi su u velikom broju iseljavali, najviše u Južnu Ameriku i Australiju.
Najvrijedniji spomenik u Humcu mjesna je župna crkva Bogorodice Humačke i Fabijana i Sebastijana, smještena na brijegu. Zvonik crkve je 1766. godine, kao i brojne druge zvonike po Braču, sagradio Trogiranin Ignacije Macanović. Nad oltarom, na sačuvanom zidu ranije crkve, nalazi se jedna od najstarijih freski iz Dalmacije. Potječe iz XIII. stoljeća, a prikazuje Krista na prijestolju između Majke i Ivana Krsitelja. Donji Humac je opstao do danas i pokazuje zavidnu vitalnost, nedaćama usprkos.
ŽUPA
Donji Humac spada među najstarija naselja na otoku.Župna crkva je crkva sv. Fabijana i Sebastijana (natpis na njenom starom oltaru imao je godinu 1175.). Do danas je očuvan romanički svod župne crkve koji je dograđivan početkom XIV. st., a današnji oblik je dobila 1875. godine. Ima kameni oltar i dva pokrajna oltara. Jedina sačuvana srednjovjekovna slika na Braču, a među najstarijima u južnoj Hrvatskoj, jest freska s kraja XIII. st. u Humčanskoj župnoj crkvi. Prikazuje Krista, Bogorodicu i sv. Ivana Krstitelja, a objekt je čašćenja bračkih vjernika tijekom stoljeća, o čemu svjedoći oko 250 zavjetnih darova. Zahvaljujući neprekinutom štovanju Bogorodice, ova se slika očuvala, a hvarski biskup Ivan de Andreis zabranio je pod prijetnjom izopćenja 1673. g. da se ubuduće ništa ne smije dirati u spomenutu sliku. Crkva ima orgulje graditelja France Dazzija iz 1775. g. Godine 1744. trogirski protomajstor Ignacije Macanović gradi zvonik na jugoistočnom kutu crkve.
Crkva sv. Ilije, zapadno od mjesta, potjeće vjerojatno iz X. st. Kod crkve su ostaci rimskog mauzoleja (4,40 x 3,50 m) od čijeg je tesanog kamena sagrađena sama crkva.
Crkva sv. Luke, sjeverno od Donjeg Humca prema Supetru, pripada ranoromaničkim crkvicama na otoku (XI./XII. st.).
Crkva sv. Jadre, s urušenim krovom, uz cestu, koja vodi iz Nerežišća prema Supetru, s lijeve strane, podignuta je u srednjem vijeku na ostacima rimske građevine.
Crkva sv. Križa, kod župne crkve, je iz XIV./XV. st., a sagradila ju je obitelj Zuanić.
Na mjesnom groblju je crkva Gospe Karmelske.
